Sudeći prema statističkim podacima Grada Zagreba o izdanim dozvolama za građenje, recesija je u glavnom gradu, u odnosu na prošlu godinu, gotovo prepolovila interes za gradnju. U prva tri tromjesečja tekuće godine Gradska uprava izdala je tek 447 odobrenja za građenje, dok je u cijeloj prošloj godini izdano 805 takvih dozvola. Od ukupnog broja novoizdanih dozvola tek 344 odnosi se na novogradnju, od čega je u 386 slučajeva riječ o odobrenju za građenje zgrada.

S obzirom da će mnogima odmah na pamet pasti gradnja stambenih objekata, valja reći da se o odobrenjima za takvu vrstu gradnje radi tek u 256 slučajeva, bilo da je riječ o gradnji obiteljskih kuća ili zgrada sa više od tri stana, odnosno o zgradama sa stanovima predviđenim za prodaju.

Komatozno stanje građevinskog sektora zamijećeno je, dakako, i u Gradskoj upravi, a ono se prije svega odražava na prihodovnu stranu proračuna. Davor Jelavić, čelni čovjek Gradskog ureda za graditeljstvo, stambene i komunalne poslove te promet, potvrdio je za Novi list da se u Zagrebu gradi kudikamo manje nego prošlih godina, a jedina pojačana aktivnost bilježi se po pitanju legalizacije objekata koji su bespravno izgrađeni ranijih godina.

Što se novogradnje tiče, ona je u zastoju i to se vidi. Kako nema velikih gradilišta, pojedinačnih, niti velikih investicija, nanesena je prilična šteta proračunu, jer, objašnjava Jelavić, jedna od većih stavki prihodovne strane proračuna jesu sredstva od komunalnih doprinosa.

U odnosu na zlatne godine obim gradnje je znatno pao. Primjerice, prije četiri godine kad je građevinski sektor bio na svom vrhuncu u Zagrebu je izgrađeno 1.411 stambenih zgrada, s ukupno 8.895 stanova. Usporedimo li ovaj podatak s ovogodišnjim brojem izdanih dozvola za gradnju stambenih zgrada, odnosno s brojem stanova predviđenih za gradnju - razvidno je da je obim gradnje stambenih jedinica u Zagrebu pao za čak osam puta.