Kad su prije mjesec dana zakopane prve lopate za nastavak gradnje POS-stanova u Zagrebu i Splitu, i to nakon gotovo petogodišnje stanke, mnogi su se začudili čemu takav potez ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš uz mnogo neprodanih stanova na tržištu. U Hrvatskoj je danas, naime, od 10 do 20 tisuća neprodanih stanova - točan broj zapravo nitko ne zna - koji već godinama ne nalaze kupce.

Nije pomogao čak ni program POS plus kojim se djelomično subvencionira kupnja novih neprodanih stanova. Kvaka po kojoj subvencionirani stanovi ne smiju biti skuplji od 1400 eura po četvornome metru suzila je izbor samo na najlošije nekretnine, pa ne začuđuje što je taj program doživio pravi debakl te je do sredine kolovoza zaprimljeno samo 38 prijava.

To je samo jedan od nemuštih odgovora aktualne vlade na krizu stanogradnje i nekretninskog tržišta koja već petu godinu trese Hrvatsku i još ne jenja. Takva situacija na tržištu nekretnina dogodila se jer su bum građevinskog sektora prije krize, kad je gotovo svatko registrirao građevinsku tvrtku očekujući lak i brz profit, banke pratile kao rijetko koju drugu gospodarsku aktivnost.

Građevinska industrija danas može graditi solidne stanove za 600 do 700 eura po četvornome metru. Ipak, na konačan iznos na tržištu utječu cijena građevinskog zemljišta te razni priključci.

Gojko Bežovan, profesor na zagrebačkome Pravnom fakultetu, upozorava na to kako bi se u gradnju stanova za najam i socijalnih stanova trebalo ulagati planski jer više nema mnogo onih sposobnih za zaduživanje.