Informacije da bi zbog zaštite klijenata Hrvatska mogla zabraniti ovrhe nad stambenim nekretninama po uzoru na susjednu Italiju izazvala je nevjericu. Dok bi klijenti bez sumnje pozdravili potez, u bankarskim krugovima takvo razmišljanje donijelo je dosta nervoze.

Radikalnom rješenju nisu skloni ni stručnjaci smatrajući da bi taj vid političkog dušebrižništva donio puno više problema nego realnih koristi. Ministarstvo pravosuđa, podsjetimo, najavilo je izmjene Ovršnog zakona i javnu raspravu već u ljeto.

Detalji nisu poznati, osim činjenice da idu u smjeru zaštite dostojanstva ovršenika osobito kad je u pitanju ovrha nad nekretninama i ovrha na temelju vjerodostojne isprave. Uključuje li to i zabranu bankama da ovršuju stanove i kuće klijentima koji ne vraćaju stambeni kredit, zasad se ne zna. Takva rješenja nema puno zemalja, a iskustva onih koji ih imaju pokazala su se lošima.

To su uglavnom zemlje u dubokim recesijama u stanju (pred)bankrota, kaže ekonomist Željko Lovrinčević. Pravi problem je, kaže, nemogućnost političara da stvore nova radna mjesta pa pribjegavaju populističkim rješenjima.

Premda je bankama i HNB zapljena nekretnina tek statistika u odnosu na ukupnu količinu stambenih kredita, radi se o vrućem socijalnom pitanju jer svaki slučaj ima ime i prezime.

Umjesto da se zbog malog broja problematičnih ugrožavaju vjerovnici i ponuda stambenih kredita, zašto se u problem ne bi uključio primjerice grad da socijalno zbrine takve slučajeve umjesto da u gradskim stanovima žive zaslužni ili da stotine gradskih stanova zjape prazni?, pita se Lovrinčević.