Mogu li građani EU-a slobodno kupovati poljoprivredna zemljišta i nekretnine u drugim državama članicama EU-a? U načelu mogu jer je riječ o pravu vezanom uz slobodu kretanja kapitala na jedinstvenom tržištu EU-a. Izuzetak su one zemlje koje su tijekom pregovora s EU-om o članstvu izborile privremenu odgodu tog prava.

Slična je situacija i s pravom kupnje nekretnina. Ulaskom u EU, građanima i tvrtkama bit će u pogledu stjecanja nekretnina osigurana ista prava kao i hrvatskim građanima, uz izuzetak stjecanja poljoprivrednog zemljišta u razdoblju utvrđenom tijekom pregovora o članstvu.

U Hrvatskoj se poljoprivredno zemljište neće moći prodavati državljanima drugih članica EU-a u razdoblju do sedam godina nakon pristupanja EU-u.

Upravo zbog zaštite poljoprivrednih zemljišta Hrvatski sabor je u ožujku ove godine potvrdio Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se potpunosti zabranjuje prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i ono će se moći davati isključivo u zakup. U zakonu se ponavlja i to da vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ne mogu biti stranci niti inozemne tvrtke.

To znači da hrvatski građani ne mogu strancima prodati ni ono poljoprivredno zemljište koje je u njihovom vlasništvu. Takva će odredbu za državljane zemalja članica Europske unije Hrvatska moći imati još sedam godina nakon odlaska u EU.

Dijelom je i to razlog zbog kojeg država zabranjuje prodaju poljoprivrednog zemljišta u svome vlasništvu, jer je moguće da bi ga u vrijeme zabrane kupovali hrvatski građani kako bi ga kasnije prodavali strancima.

Ubuduće će se za poljoprivredno zemljište koje nakon prostornih planova uđe u građevinsku zonu, a bilo je izvan nje, plaćati naknada u iznosu od 25 posto od njegove tržišne vrijednost, stoje dva i pol puta više od sadašnje naknade. Za osobito vrijedno obradivo zemljište ta će naknada biti 50 posto od tržišne vrijednosti, stoje pet puta više nego dosad.

Situacija s kupnjom nekretnina je potpuno drugačija jer je Hrvatska još od 1. veljače 2009. godine potpuno liberalizirala svoje tržište nekretnina prema pravnim i fizičkim osobama iz EU. Tako su državljani zemalja članica EU te pravne osobe iz EU potpuno izjednačeni s domaćim osobama u pogledu stjecanja vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj.