Više kombiniranih faktora, prema spekulacijama pojedinih ekonomista, moglo bi dovesti do pada cijena stanova koje bi Zagreb uskoro trebale spustiti u razred s daleko manje atraktivnim gradovima u Hrvatskoj. Može li cijena kvadrata u Zagrebu pasti na 700-tinjak eura ili se kupci tome mogu samo neutemeljeno nadati?

Razgovarali smo o tim predviđanjima sa stručnjacima Maruškom Vizek te Josipom Ticom. 

Naime, očekuje se da će Grad Zagreb pustiti u prodaju više od 3.500 stanova koji su trenutno u vlasništvu države ili Grada, a budući da su prilično stari i nemaju uredne papire njihova bi otkupna cijena od najavljenih 700 eura po kvadratu trebala dodatno potresti tržište nekretnina u Zagrebu. Pridodaju li se tom faktoru eventualni porez na nekretnine te uvođenje energetskog certifikata, koji bi trebao oboriti cijene kvadrata u nekvalitetno građenim zgradama poput "limenki" u zagrebačkim kvartovima Borongaj, Zapruđe, Folnegovićevo naselje... stanovi bi konačno trebali postati priuštivi širim slojevima građana. Ispuhuje li se konačno nekretninski balon? 


Istraživačica Ekonomskog instituta na područjima monetarne politike i tržišta nekretnina Maruška Vizek navodi kako ne vjeruje da će stanovi na zagrebačkom tržištu pojeftiniti zbog ovih razloga. 

"Ne postoji naznaka da će se porez na nekretnine uvesti u bližoj budućnosti. Stanove koje prodaje Grad Zagreb će uglavnom kupovati ljudi koji u njima žive, a energetski certifikat može tek neznatno napraviti razlike u cijenama, s tim da je moguće da će neke nekretnine s certifikatom vrijede i više, pa po meni ne možemo predviđati u kojem bi smjeru uvođenje certifikata moglo djelovati na prosječnu razina cijena na zagrebačkom tržištu nekretnina", navodi Vizek.

Odgovore mogu dati jedino HNB i Ministarstvo financija

Ni profesor na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Josip Tica ne očekuje nagao i dramatičan pad cijena nekretnina. 

"Moj stav je kako će tržište gotovo u nedogled nastaviti kliziti s laganim padom nekretnina kojem smo svjedočili u posljednjih pet godina, dakle minus od 3 do 6 posto na godišnjoj razini", naveo je Tica. 

Za sve ostalo, odnosno za naglu prilagodbu tržišta, ističe, potreban je "radikalni zaokret u regulaciji od strane Hrvatske narodne banke ili uvođenje poreza na nekretnine".